Objavio: Jadran Kale | 13 studenoga, 2009

Mitološki Rakitan pred tematskim parkom karipskih pirata

Slučajno se dogodilo da žalo hotela Solaris gleda na jedini hrvatski otočić po čijem se imenu može razaznati pretkršćanska mitološka starina. To je neveliki Rakitan, koji se nalazi između Zlarina i poluotoka Oštrice.

Kako je od početka svojih zagrebačkih predavanja 1986. godine do prošlogodišnjeg izlaska “Božanskog boja” razjasnio akademik Radoslav Katičić, pomnjivo nam ljušteći prastare jezične slojeve i raskrivajući obredne formulacije koje su odavno postale dijelovima običnih narodnih pjesama, Rakitan sa svojom imenskom rakitom izlazi ravno iz mitološke predodžbe svijeta kojoj su korijeni u dobu najstarijih poljodjelskih praksi a izričaji su bili već iskovani prije no što su njihovi izricatelji uopće vidjeli Jadransko more.

Da li je Rakitan samo otočić prepoznatljiv po rakiti, tj. česmini (vazdazelenom grmolikom hrastu vrste Quercus illex)? Njegova je imenska rakita pojmovno toliko stara da se u novom okolišu zamijenila opreka stabala iz mitološke predodžbe. U temeljnom mitu plodnosti rakita je vlažno stablo u čijim korijenima živi zmija, tj. božanstvo Veles iz praslavenskih predaja. Na drugoj strani, navrh karakteristično suhog stabla na njegovoj najvišoj grani mjesto je gromovniku kakav nema veze s vlagom, a to je u praslavenskim predajama bio Perun čiji su kip za ultimativno poniženje pri pokrštavanju iz sredine svetišta na vrhu novgorodskog Peryna oborili u vodu. Među stablima nove sredine dogodila se promjena. Ovdje je rakita suho drvo, a bor smolast. Tomu se poganski mit više nije imao vremena prilagoditi. I među tim najvažnijim mitološkim raslinjem ostao nam je Rakitan.

Stara slavenska pjesma iz kruga ove mitološke predožbe pjeva o stablu Rakitanu koji raste na obali svjetskog mora, u dnu čije duplje stoluje zmija. Njen muški pandan, zmaj, raspiruje maštu djece i u internetsko doba. Ipak, u tematskom parku hotelskog naselja zabaviti se može izmjenom topničke paljbe erzac-tvrđave i broda karipskih pirata. Malo dalje je srednjovjekovni dvorac za dječje savladavanje bez ijedne crte aktualizacije neke od stotine povijesnih tvrđava ovog dijela zemlje, no još uvijek najbolje mjesto za dječju igru u okolici.

Drvo što je stablo svijeta što povezuje podzemlje, naš svijet i nebesa a junak ga na svojem putu pretvara u most, obala svjetskog mora, božanstvo-zmija koje je ujedno i poticatelj glazbe i umjetnosti, gromovnik koji je na svoje obrednike virio s nedalekih uzvišenja i ostao je jezičnom uspomenom u perunici i uzrečicama… ako to nije prvorazredno gradivo za ambijentalizirani tematski park kakav se ne može oponašati, onda takvo što valjda i ne postoji. Od ovakvog zabavnog pogleda na stvarni Rakitan koristi u svojem otočnom životu mogli bi imati i njegovi vlasnici. Nadahnuti razvoj zaštitio bi i ulomak otočnog nasljeđa.

Međutim, ovakav se tematski park ne da naručiti iz kataloške prodaje. Takva tržišna atrakcija sa svojim atrakcijama i suvenirima leži iza previše okuka na putu, a karipski pirati se gotovo mogu naručiti karticom. Na taj način se kulturni krajolik pretvara u seriju jednokratnih patvorenih doživljaja zrelih za zaborav već s prvim kilometrima povratka.


Responses

  1. Predavanja sa prošlogodišnjeg simpozija Anatomija otoka održanog na Visu dostupna su na http://mod.carnet.hr/index.php?q=categories&id=189


Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

Kategorije

%d blogeri kao ovaj: