Zaštita čitavog otočja

Može li se značajan dio hrvatskog otočnog diverziteta, otočje unutar granica Šibensko-kninske županije, zaštititi čitavo? To su ukupno 136 otoka, otočića i hridi osim onih 149 koji se već nalaze unutar Nacionalnog parka Kornati. Od 4 058 km hrvatske otočne obale ovdje je 566 km, a od 33 200 četvornih km obalnog mora ovaj akvatorij obasiže 2 676 četvornih km. Od šest tisuća otočana preko pet tisuća ih je na otoku najbolje povezanosti, na Murteru.

Ima li čitavo ovo otočje “naglašene krajobrazne, odgojno-obrazovne, kulturno-povijesne i turističko-rekreacijske vrijednosti” kakve treba sačuvati? (Članak 13/1. Zakona o zaštiti prirode.)

Može li se priuštiti da se ovdje “ne dopuštaju neprimjereni sadržaji kao što su veliki turistički kompleksi, eksploatacijska polja kamena, zračna luka i sl.”? (Iz Stručne podloge za zaštitu Parka prirode Lastovsko otočje, Državni zavod za zaštitu prirode 2005., str. 78; vidjeti i 2. stavak istog zakonskog članka.)

Da li su zaštita otočja i integralno upravljanje obalnim područjima zapreka razvoju ili razvojna nužnost?

Plakat otočne tribine u Šibeniku.

Plakat otočne tribine u Šibeniku.

Zvučni zapis prvog dijela tribine o zaštiti čitavog šibenskog otočja u šibenskoj Gradskoj knjižnici 4. V. 2009. godine. Tribina je ukupno potrajala dva sata. (Pozor: 80 MB.) Novinska reportaža.

Osim pozvanih govornika s ovog snimka, govorili su još i Srećko Truta sa Zlarina (o potrebi za održivim rješenjima u gospodarstvu otoka), Vladimir Lučev iz Prvić Luke (o podupiranjima lokalnih akcija i ostvarenim zamislima predstavljanja baštine), Slobodan Skračić iz Murtera (o neodrživoj sporosti administriranja životnih potreba na Kornatu), Ivo Križanac iz Šibenika i bivši načelnik Općine Murter Ivo Marušić.

Na pitanje znači li zaštita otočja sutrašnje naplaćivanje ulaznica Šibenčanima pri otiskivanju s obale odgovorio je Vladimir Skračić ocjenom da takvo naplaćivanje ulaska u NP Kornati nije dobar način. Usporedi li se utržak od prodanih ulaznica u nacionalnim parkovima oko vodopada s ovima u morskim prostorima rascjepkanih otočića očita je nerazmjernost čiji bi se učinci trebali regulirati u sustavu zaštite prirode.

U dijelu rasprave o dopuštenim aktivnostima unutar NP Kornati također se osvrnulo na osnovne zadanosti sustava zaštite prirode, s pitanjem da li su Kornati s takvim gospodarskim aktivnostima i potrebama u prostoru tada uopće i trebali biti proglašeni nacionalnim parkom.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

%d blogeri kao ovaj: